Kulturni krajolik Ston čini sklad prirodnih obilježja i dugotrajne ljudske aktivnosti na poluotoku Pelješac. Obuhvaća planski izgrađen srednjovjekovni grad, Stonske zidine i Stonska solana, koja je stoljećima bila temelj gospodarstva. Taj krajolik pokazuje kako su prirodni uvjeti i čovjekov rad zajedno oblikovali prostor kroz povijest. Kulturni krajolik Ston predstavlja jedinstven spoj prirodnih obilježja i dugotrajne ljudske aktivnosti na prostoru poluotoka Pelješac. Oblikovan još u srednjem vijeku, ovaj krajolik uključuje planski izgrađen grad, impresivne Stonske zidine te posebno značajnu Stonsku solanu, jednu od najstarijih aktivnih solana u Europi. Upravo je proizvodnja soli bila temelj gospodarskog razvoja u vrijeme Dubrovačke Republike, a prirodni uvjeti poput plitkih laguna i povoljne klime omogućili su njezin kontinuitet kroz stoljeća.

U tom kontekstu, Festival soli Ston predstavlja suvremeni način interpretacije i oživljavanja tog kulturnog krajolika. Tijekom festivala, solana ponovno postaje aktivan prostor u kojem posjetitelji mogu sudjelovati u tradicionalnim procesima proizvodnje soli, čime se naglašava kontinuitet između prošlosti i sadašnjosti. Osim toga, kroz razne edukativne i kulturne programe povezuju se i ostali elementi krajolika, poput zidina i urbanog prostora, stvarajući cjelovitu sliku povijesnog razvoja i značaja ovog područja.

Festival tako ne služi samo kao turistička manifestacija, već kao sredstvo očuvanja i prijenosa baštine. On pretvara kulturni krajolik iz statičnog povijesnog prostora u dinamično iskustvo koje uključuje lokalnu zajednicu i posjetitelje. Na taj način kulturni krajolik Stona ne ostaje samo svjedok prošlosti, nego postaje aktivni dio suvremenog identiteta i kulturnog života.

Međunarodni simpozij “Kulturni krajolici jadranskih solana: valorizacija, očuvanje i održivi razvoj”, održan 12. rujna 2026. u sklopu Festivala soli, organiziran je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, Udrugom Europa Nostra Hrvatska i Europa Nostra EU, Društvom prijatelja dubrovačke starine, Sveučilištem u Dubrovniku, Općinom Ston i Dubrovačko – neretvanskom županijom.

Sudionike su uvodno pozdravili, videoporukom, glavna tajnica organizacije Europa Nostra Sneška Quaedvlieg-Mihailović, potom govornici uživo; predsjednik Društva prijatelja Dubrovačke starine Maro Kapović, načelnik Općine Ston Vedran Antunica te pročelnik Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Bruno Diklić kao izaslanik ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.

Ivana Katurić, docentica na Sveučilištu u Rijeci i direktorica istraživačke organizacije u području održivog urbanog razvoja na EU razini Urbanex, održala je izlaganje na temu „Kulturni krajolici solana – između prirode, čovjeka i baštine“. Povjesničarka umjetnosti i konzervatorica Maja Nodari tematski je obradila „Stonski kulturni krajolik – uloga Društva prijatelja dubrovačke starine u obnovi stonske baštine“ dok je Ozana Domijani iz Javne ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije govorila o bioraznolikosti solane Ston. Ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije Marina Oreb izložila je temu „Baština i suvremeno planiranje u povijesnom urbanom krajoliku Stona“.

Ora Mušćet iz Područne konzervatorske službe Zadar govorila je o prijedlogu zaštite paške solane kao kulturnog krajolika dok je predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Solane Pag Josip Ćapin prezentirao temu „Morske solane, čuvari životnog prostora – Solana Pag“. O kulturnom pejzažu Tivatskih solila s osvrtom na razvoj, istraživanja i vrijednosti govorila je Aleksandra Kapetanović, konzervatorica te jedna od osnivačica nevladine organizacije EXPEDITIO – Centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora. Laura Ruiz Mercadal, iz solne Salinas de Concepción s otoka Menorce u Španjolskoj kao posebna gošća pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Kraljevine Španjolske, izložila je temu, „Sal de Menorca – oživljavanje krajolika tradicionalnih solana“.

Iris Mihajlović, redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Dubrovniku, prezentirala je temu „Pretpostavke razvoja lokalne zajednice: između potreba i mogućnosti“.

Završni panel nosio je naslov „Žive solane – baština, zajednica i budućnost“ obrađujući pitanja kako solane mogu ostati aktivni prostori proizvodnje, života i identiteta, a istodobno postati dio održivih modela kulturnog turizma i razvoja zajednice. Moderatorica je bila Ivana Katurić, a govornici: Laura Ruiz Mercadal, Bruno Diklić i Vedran Antunica.

Vrijedi dodati kako su sudionici u pauzi između dva bloka izlaganja imali priliku kušati delicije pripremljene od plavog raka pod pokroviteljstvom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ.

Cilj simpozija bio je načelno formulirati preporuke za očuvanje i upravljanje, govoriti o jačanju svijesti o vrijednosti kulturnih krajolika solana, povezati stručnjake i lokalne dionike te potaknuti buduće projekte i suradnju.

Organizacijom simpozija u okviru desete obljetnice želja je bila istaknuti kako ovaj festival, već gotovo desetljeće, ne služi samo kao turistička manifestacija, već upravo kao sredstvo očuvanja i prijenosa baštine i to uz svesrdnu podršku lokalne zajednice.

Nositelji projekta Festivala soli su Solana Ston i Udruga Amorette, uz potporu lokalne uprave Općine Ston i TZ Općine Ston, Dubrovačko – neretvanske županije, Hrvatske turističke zajednice te brojnih sponzora. Festival soli Ston povezan je uz postulate New European Bauhausa – lijepo, održivo i uključivo!

Prezentacija ZZPUDNŽ

Sve o održanom programu jubilarnog, desetog Festivala soli dostupno je na webu;

https://festivalsoliston.com/#raspored

https://dubrovnikinsider.hr/zavrsen-10-festival-soli-u-stonu-odrzan-simpozij-o-kulturnim-krajolicima-jadranskih-solana/